U povodu Informacija o potrebi urgentnog rješavanja problema tekuće nelikvidnosti akcionarskog drustva “Crnogorska plovidba”- Kotor, koja je objavljena na službenoj web stranici Vlade Cne Gore
želimo da saopstimo slijedeće.
Vidimo, mada nam nje jasno zašto je Ministarstvo pomorstva odbacilo naš prijedlog od prije par mjeseci, da angažuje relevantnu i nezavistnu domaću ili inostranu pomorsku kuću koja bi izradila studiju stanja u obje pomorske kompanije i koja bi dala preporuke kako da se krene dalje ka njihovom očuvanju i eventualnom razvoji ili pak u gašenju jedne ili obije kompanije. Isto tako razumijemo da je Ministarstvo za potrebe izrade takve analize angažovalo jedno od profesionalnih udruženje računovođa u Crnoj Gori, a podsjećamo da je u septembru Ministar pomorstva u zvaničnom saopštenju kazao da takvu analizu radi Ekonomski fakultet, što je ovaj fakultet potom demantovao.
Povod rješavanju statusa Crnogorske plovidbe, kako saopštava Ministarstvo pomorstva, je njihov dug prema jednoj našoj banci, kojoj se dugije Eur. 400.000 i koja može da pokrene prinudnu naplatu čime bi se dovela u pitanju solventnost kompanije a time I njen opstanak. U vezi sa tim razumijemo da je Odbor direktora, kao najodgovorniji organ upravljanja kompanijom, ušao u pregovore sa tom našom bankom u vezi otplate duga koji nije rezultirao pozitivnim ishodom.
Kako se radi o banci koja je od početka pratila projekat Crnogorske plovidbe vjerujemo da je, prije svega, zbog poslovnih interesa, bila spremna za eventualne pregovore o zasnivanju hipoteke u iznosu od Eur. 400.000 na jednom od dva broda čime bi se rijesio problem likvidnosti o kojoj govori Ministarstvo. Zato postavljamo otvoreno pitanje Ministarstvu da li je Odbor direktora sa bankom razmatrao ovu mogucnost čime bi aranžman sa Barskom plovidbom bio bezpredmetan.
Ministarstvo pomorstva u Informaciji saopštava da kompanija nije uspjela da zaključi nove dugoročne i povoljnije ugovore. U vezi sa tim Ministarstvo pomorstva treba da saopšti javnosti da li se ovo desilo zbog uslova tržišta, koji su tada važili, ili zbog nesposobnosti menadžmenta kompanije. Ako je ovo drugo onda se postavlja pitanje zašto Ministarstvo nije pozvalo na odgovornost Odbor direktora.
Informacija o potrebi urgentnog rjesavanja problema tekuce nelikvidnosti akcionarskog društva Crnogorska plovidba dalje sadrži pregled aktivnosti, kroz model poslovno-tehničke saradnje između dvije brodarske kompanije, i to:
- Barska plovidba preuzima u zakup brodove koji su u vlasništvu Crnogorske plovidbe, a koji su trenutno u najmu i angažovani do septembra 2025. godine, pri čemu će iznos zakupnine biti utvrđen u skladu s važećim tržišnim uslovima;
- 2. U zamjenu za unajmljene brodove, Barska plovidba će tokom 2025. godine, na ime plaćanja budućih najamnina, avansno i sukcesivno uplaćivati Crnogorskoj plovidbi nedostajuća sredstva do maksimalnog iznosa od 1.000.000,00 €. Avansno uplaćena sredstva, Crnogorska plovidba će koristiti za otplatu overdraft kredita Prvoj banci AD, isplatu zarada i drugih operativnih troškova vezanih za za brodove, uključujući troškove goriva, ulja, rezervnih djelova i potrošnog materijala;
Ove dvije aktivnosti su međusobno kontradiktorne. Naime, prva podrazumijeva da će Barska plovidba brodove uzeti u zakup, te da će Crnogorskoj plovidbi plaćati zakupnine. Već druga aktivnost istog plana “spašavanja”, podrazumijeva da će Barska plovidba brodove ipak biti uzeti u najam, a ne zakup, te da će Crnogorskoj plaćati najamnine.
Dakle, iz infromacije je jasno da Ministarsvo pomorstva kao i obrađivači analize na osnovu kojih je pripremljen ovakav model “spašavanja” Crnogorske plovidba AD, ne znaju razlike između zakupa I najma broda, pa radi crnogorske javnosti treba ukazati da kod bareboat charter-a (zakup) zakupac zakupljuje brod, po pravilu bez posade, zaliha i opreme. On preuzima potpunu odgovornost za zapošljavanje posade, održavanje broda i pokrivanje svih drugih operativnih troškova, a prije svega za komercijalno upošljavanje broda. U suštini, zakupac upravlja brodom kao brodar broda tokom trajanja ugovora, a zakupodavcu plaća zakupninu. Kod najma broda, odnosno brodarskog ugovora na vrijeme, vlasnik broda daje brod u najam sa posadom i opremom, dok unajmitelj kontroliše komercijalne operacije, odnosno upošljavanje broda. Unajmitelj plaća gorivo i lučke takse, ali nije odgovoran za druge operativne troškove, tj. plate posade, održavanje broda, osiguranje sl. Na kraju, unajmitelj na ime najma broda plaća najamninu, a ne zakupninu.
Takođe, iz pomenute informacije, odnosno plana o pokrivanju budućih troškova još jednom se potvrđuje da Ministarstvo pomorstva ne zna elementarne modele poslovanja brodarskih društava, odnosno modele komercijalnog iskorišćavanja brodova.
Nije suvišno pomenuti da su kako ugovor o zakupu broda, tako i ugovor o najmu normirani crnogorskim zakonodavstvom, pa se postavlja pitanje kako predmet Ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji uopšte može biti zakup ili najam brodova Crnogorske plovidba. Ovi ugovori su normirani i engleskim pravom bez bitnih razlika u odnosu na crnogorsko zakonodavtsvo, a postoji jasan obrazac tih ugovora koje je razvio BIMCO, a koji se ravnaju po engleskom pravu.
Takodje, iz navedene informacije je nejasno kako ce Barska plovidba preuzeti u zakup ili najam brodove Crnogorske plovidba a koji su u najmu do avgusta 2025 i to po “važećim tržišnim uslovima”.
Molimo Ministarstvo pomorstva da javno saopšti o kakvom se “ugovoru o poslovno-tehničkoj saradnji” odnosno o kakvom hibridnom “zakupu ili najmu brodova po tržišnim uslovima” se ovdje radi. Isto tako, tražimo da se analiza koju su radili eksperti iz oblasti računovodstva, a ne pomorstva javno objavi, odnosno stavi na uvid stručnoj i laičkoj javnosti, a prije svega građanima Crne Gore koji su vlasnici Crnogorske plovidbe, ali i većinski vlasnici Barske plovidbe.
Željeli bi da se varamo ali imajući u vidu navedeno izražavamo sumnju da Ministarsvo pomorstva uopšte zna šta radi i da je predloženo rješenje uvod u gašenje pomorstva u Boki Kotorskoj, a izvjesno i u Crnoj Gori uopšte.
Upravni odbor
16.04.2025.
