U Kotoru već mjesec funkcioniše NVO-Udruženje agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca Crne Gore, osnovana na inicijativu kap. Janka Milutina (NorMonte) i kap. Nenada Lazovića (Azalea Maritime), koji je izabran za predsjednika.
Njen cilj, kao i svake agencije koja se bavi ovim poslovima, jeste da na što je moguće bolji kvalitetniji način poveže pomorca koji je osposobljen/kvalifikovan za rad na pomorskom trzištu rada i brodovlasnika i/ili njegovog ovlašćenog predstavnika.
U razgovoru za Radio Jadran kap. Lazović ističe da je ovakva ideja postojala još 2007. godine, međutim, za njeno pokretanje nije postojala zakonska regulativa. Tek 2014. god u Crnoj Gori su publikovani uslovi pod kojima bi trebalo da funkcionišu Agencije pri zapošljavanju pomoraca, mada to prema riječima našeg sagovornika, još nije zaživjelo. Razlog za pokretanje ovakve NVO je MLC konvencija i potrebe koje se nameću agencijama odnosno administraciji pri zapošljavanju pomoraca, na relaciji tri činioca: država – posrednik/agent – pomorac:
“Jedan od najbitnijih zahtjeva konvencije je bio da se urade Registri pomoraca – da se odvoje kategorije pomoraca, njihovo zvanje i sprovode kroz regulative. Jedna je od njih je biometrijsko putovanje, ulaz u luke, prolaz kroz granice…Takođe, potrebno je utvrditi koliko je tačno pomoraca u Crnoj Gori, jer mediji barataju različitim podacima – od 1.000 – 7.000 pomoraca… Jedino država može reći koliko je izdala pomorskih knjižica, ali to ne znači da je toliko i pomoraca”, kaže on.
Kako pomorci postaju bechelori, ugostitelji, doktori…
Još je, kako ističe, bitnije da se kategorišu pomorci od onoga što je danas aktuelno – napuštanje zemlje mladih koji žele da rade na kruzerima, kao bechelori, hotelijeri, doktori….
“U tom slučaju traže se da posjeduju pomorske knjižice i samim tim postaju pomorci. Daleko od toga da želim da omalovažim tu kategoriju pomoraca, ali država treba da zna ko i kako dobija knjižicu, a to je i zahtjev konvencije. Na taj način bi pomorska knjižica imala oblik kakav treba da ima”, navodi on.
Tim teškoćama otvara se mogućnost za kadrove iz drugih zemalja, jer Crna Gora ne može da zaposli nekoga unutar evropskih voda, zbog nepostojanja administrativnih i bilateralnih ugovora:
“To su barijere koje su prepoznate sa naše strane. Zahvaljujući MLC i zahtjevu za registrovanje obratili smo se odjelu za privredu koji se i odazvao, i smatrali da bi tu mogli adresirati barem neka od pitanja koja se odnose na privredna društva koja rade pri posredovanju u zapošljavanju, a indirektno predstavljaju pomorca ili brodara”, kaže Lazović.
Pomorstvo je časno zvanje
Jedan od razloga zbog kojih se Lazović ponovo angažovao oko pokretanja ovakve NVO, su i tekstovi koji su se posljednjih mjeseci mogli čitati na portalima ili štampanim medijima, da su pomorci prepoznati kao profesija koja se bavi kriminalnim radnjama tj. švercom narkotika. Uputili su demanti na nekoliko adresa, međutim, kako kaže, nijesu objavljeni. Stoga je dodatno neophodno isptitati ko i na koji način izdaje pomorske knjižice I kako to “pomorci postaju kriminalci”.
On je istakao da su se sve agencije koje se bave posredovanjem pri zapošljavanju pomoraca odazvale pozivu za organizovanje NVO, kojih je trenutno 14, jednoglasno usvojile Statut NVO, cijeneći da zajedno vrijede više nego pojedinačno. Stoga vjeruju da će se njihovim djelovanjem popraviti stanje na tržištu, u skladu sa zahtjevima gdje se pomorci iz Crne Gore mogu “plasirati”:
“Ne mogu prihvatiti da samo socijalnim elementom idemo na more. Po meni je pomorstvo časno zvanje i tradicija i lični mi je motiv bio da kažem da smo spremni da upravljamo novim tehnološkim brodovima, gdje se evropski kadar još uvijek može prepoznati, prihvatiti I platiti”, zaključio je on.
U narednom periodu probleme koje su prepoznali prezentovaće resornom Ministarstvu ili direktoratima, kako bi zajedno identifikovali tržište rada, gdje se kadar iz Crne Gore može uposliti i kako može biti konkurentan na tržištu.
10.1.20.
