Gost današnje emisije Radio Kotora “032” bio je član UO Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore kapetan Janko Milutin. Reprizu emisije možete slušati večeras od 20 i 30.
Svjetska finansijska kriza još traje i to, pored ostalih privrednih grana, pogađa i pomorstvo. Na svjetskom pomorskom tržištu i dalje postoji višak brodova, a manjak tereta za prevoz. Svjedoci smo da takvo stanje negativno utiče i na zapošljavanje naših pomoraca, a pogotovo mladih. Možete li nam reći kakvo je trenutno stanje kada je u pitanju zapošljavanje naših pomoraca?
Generalno rečeno na tržištu pomorskog rada postoji disbalans
ponude i potražnje. Za pomorcima sa upravljačkog nivoa, a to su oni sa najvišim
zvanjima, postoji izvjesna potražnja, posebno za makinistima, za one brodove sa
najnovijim tehnologijama, za brodove manje tonaže i za specijalizovane brodove.
Za pomorce iz ove kategorije sa prethodnim iskustvom na određenim tkz.
„klasičnim” brodovima za rasuti teret i određenim kontejnerskim brodovima,
a što je najčešći slučaj kod nas, potražnja je vrlo slaba i period čekanja
zaposlenja je dug.
Za pomorcime sa radnog nivoa, tj. mlađim oficirima i za pomorcima sa pomoćnog
nivoa tj. bez oficirskog zvanja, potražnje skoro da i nema. Ovo se ne odnosi na
potražnju naših kompanija za pomorcima koji nisu oficiri, npr. mornarima,
kormilarima, mazačima i mehaničarima a koja je u svakom slučaju ograničena.
Sadašnja potražnja ili zainteresovanost stranih kompanija za našim kadetima je
mala i u odnosu na raniji period je u padu i to je ono što je sve nas trebalo
mnogo ranije dobro da zabrine.
Predviđanja su da se i naredne godine tržište pomorskog rada neće značajnije
oporaviti.
Dali su se promijenili uslovi zapošljavanja pomoraca?
Da, u odnosu na neke ranije godine ovi uslovi su se značajno promijenili. Danas brodari ili poslodavci postavljaju uslovi koji se odnose na godine starosti, tkz. Body Mass Index-a tj. odnos visine i tjelesne težine, prethodno iskustvo na određenoj vrsti broda ili mašinskog pogona, provjeru znanja engleskog jezika i stručnog znanja, intervjue, itd.
Nedavno ste objavili na vašem sajtu kako kompanija MSC, koja zapošljava veliki broj naših pomoraca, na nekim svojim novim kontejnerskim brodovima zapošljava kompletnu ukrajinsku posadu. Koji su razlozi, po vama, za ovako lošim stanjem na pomorskom tržištu rada koji ste naveli?
Prije svega to je posljedica stanja na međunarodnom pomorskom tržištu i tu ne možemo ništa da promijenimo. Međutim, ima puno toga što smo mogli da uradimo da spremnije dočekamo ovo stanje u kojem se nalazimo. Udruženje je puno puta o tome govorilo, upozoravalo i predlagalo rješenja pa i putem Radio Kotora.
U dužem vremenskom periodu imamo puno brodara koji su
uslijed malih vozarina, manjka tereta itd. bili prinuđeni da smanjuju troškove
poslovanja pa su odlučili da prodaju dio flote, ili da dio poslova oko posade
daju na upravljanje velikim multinacionalnim menadžment kompanijama.
Takođe, ima puno brodara koje je zbog velikih dugova preuzela banka.
U svim ovim situacijama je došlo do značajnog smanjenja plata, do otkaza
pomorcima i do nezainteresovanosti tih brodara za kadetskim programima.
Ogroman broj brodara, a posebno onih najvećih, za nalaženje i zapošljavanje
pomoraca koristi usluge velikih multinacionalnih menadžment kompanija, kao što
su Columbia Shipmanagement, V-Ships, Marlow Navigation, itd. Njihova politika
je da za što manje troškove, uključujući i što manje plate, brodaru ponude
stabilno i kvalitetno snadbijevanje pomorskog kadra. Ove kompanije su
prepoznale da su to Filipini, Ukrajina, Rumunija, Indija, Poljska, baltičke
zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza, neke afričke i južnoameričke zemlje. Otuda ove
kompanije u tim zemljama i imaju svoja predstavništa, centre za obuku i
kadetske programe. Dakle, ove kompanije na neki način kontrolišu i regulišu
tržište pomorskog rada.
Zbog čega nema poznatih i velikih brodara i multinacionalnih menadžment kompanija u Crnoj Gori?
Te kompanije, prije svega, poznaju stanje kod nas i vrlo ih je teško zainteresovati i dovesti u Crnu Goru. Razlozi su prije svega nestabilnost u snadbijevanju odnosno niskom stopom povrata investicije a koje je uslovljeno malim brojem pomoraca i dosadašnjom niskom stopom zadržavanja ili ostanka na kompaniji. Takođe, skuplji smo i zahtjevniji u odnosu na ostale konkurente. Ovo se odnosi na plate, vrijeme boravka na brodu i odmoru, troškove ukrcaja i iskrcaja, itd.
Drugi, takođe važni razlozi, na koje smo mogli da utičemo i
da našeg pomorca učinimo konkurentnijim na izbirljivom međunarodnom pomorskom
tržištu rada su:
– naš sistem obrazovanja, obuke i izdavanja sertifikata ne prati najnovije
standarde, tehnička i tehnološka dostignuća. Npr. navigacija u ledu, elektronsko
paljenje glavnog brodskog pogona, rad glavnog brodskog pogona na gas, itd.
– međusobno nepriznavanje breveta sa nekim značajnim pomorskim zemljama, npr.
Grčke čija je flota najveća na svijetu, Belgije itd.
– nedovoljno obrazovan i obučen kadar tj. praksa sticanja diploma i sertifikata
po sistemu „cash & carry”,
– nepovoljan vizni režim za ukrcaj pomoraca u najznačajnijim lukama ili
pomorskim zemljama,
– nepostojanja identifikacionog dokumenta pomorca u skladu sa najnovijim međ.
Standardima.
Na kraju najnoviji, a ujedno i najozbiljniji razlog, je povećanje rizika
brodara koji se odnosi na bavljenje minornog broja naših pomoraca kriminalnim
radnjama na brodu.
Navedenim razlozima svakako trebamo dodati i djelimično neispunjavanje obaveza
Vlade u pogledu primjene standarda proisteklih iz Konvencije o radu pomoraca, a
koja se odnosi na obavezu uspostavljanja uređenog sistema zapošljavanja
pomoraca kao i nedostatak nacionalne strategije njihovog zapošljavanja i
razvoja pomorskog ljudskog resursa kao značajnog izvoznog brenda Crne Gore.
Dali imate neki savjet za sve pomorce?
Prije svega pomorci treba da budu svjesni uslova i kretanja tržišta na kojem rade i realni u pogledu svojih zahtjeva. Dugo čekanje na povoljnu ponudu za zaposlenje, za koju je pitanje dali će doći, stvara negativan utisak o vašim sposobnostima kod potencijalnog poslodavca. Ako nemate povoljniju ponudu, prihvatite ponudu trenutnog poslodavca. Vjerujte u sebe, budite uporni u traženju i kontaktirajte sve agencije, kompanije ili pojedince koji na bilo koji način mogu da vam pomognu u nalaženju posla. Dok čekate ponudu, obnavljajte vaše stručno znanje.
Što preporučujete mladim pomorcima i kadetima?
Želim da im preporučim da je pomorstvo vrlo atraktivna
industrija. Ovo u smislu da svoju karijeru ne grade isključivo na brodu već i
da im se sa stečenim znanjima i iskustvom na brodu otvaraju mnoge mogućnosti
zaposlenja u velikim međunarodnim pomorskim kompanijama, pomorskim
administracijama, pomorskim osiguravajućim društvima, pomorskim klasifikacionim
društvima i brojnim drugim pomorskim djelatnostima koje ne mogu da funkcionišu
bez pomoraca.
Naravno i da ne zaborave našu Boku i Crnu Goru.
Nedavno smo bili svjedoci pomorske nezgode u akvatorijumu kotorskog zaliva, kada je najvjerovatnije uslijed nevremena kruzer svojim sidrom oštetio podmorski cjevovod. Takođe, bili smo svjedoci i mogućeg izlivanja goriva i zagađenja mora sa trajekta Lepetane – Kamenari. Posljedice su mogle biti i veće?
Prije svega
ne raspolažem sa dovoljno relevantnih informacija da bih vam mogao reci svoj
stav.
Ono što mogu da vam kažem u vezi sa tim je to da su to posljedice nedostatka
ili potpuno neadekvatne pomorske zakonske regulative i manjka jasnih procedura
u kojima treba da se zna ko što radi i zašto je ko odgovoran.
Tih dana je vladalo jako nevrijeme i južni i jugoistični vjetar je na udare
dostizao brzinu i do 60-ak čvorova ili oko 100 km/h. Na snazi je bilo
upozorenje Hidrometeorološkog zavoda i MUP je izdao tkz. “crveni”
meteo alarm. Dakle i laicima je bilo jasno da se sprema nevrijeme. Zašto je
brod Celebrity Constellation uplovio u Boku Kotorsku i prošao Verige ili zašto
je dozvoljeno kruzeru koji je bio uz Lužu da isplovi? Zašto zapovjednik kruzera
odlučuje da li će uploviti ili isploviti u ovim situacijama? Da li nam je
komercijalni efekat važniji od sigurne plovidbe, zaštite morske okoline,
imovine? Zašto trajekti voze po nevremenu? Ko je to dozvolio? Logičan odgovor
iole znavenog Bokelja bi bio – Lučka kapetanija odnosno Lučki kapetan. Međutim,
u skladu sa našom važečom zakonskom regulativom kao i onom koja je trenutno u
procesu donošenja – nije tako! U skladu sa važećim Pravilnikom o organizaciji i
sistermatizaciji radnih mjesta Ministarstvo saobraćaja i pomorstva za radno
mjesto lučkog kapetana nije propisano da bi morao imati brevet kapetana i
prethodno iskustvo na brodu. Čak ni pomorski fakultet! Dakle, Lučka kapetanija
je potpuno marginalizovana i dovedena na nivo obične pisarnice. U svakoj iole
uređenoj zemlji postoji vojska da čuva granice, policija da brine o unutrašnjem
redu, a lučke kapetanije da brinu o redu na moru.
Ovdje moram da napomenem da mi nemamo ni određene i označene granice luka i
sidrišta.
Da li onda možemo očekivati da brodar ovog kruzera plati štetu koju je eventualno napravio ili ćemo mi građani to platiti?
Takođe, u vezi sa Celebrity Constellatio i sidrenja odnosno
manevra broda, da li je urađen na profesionalan način? Ko je bio pilot odnosno
koja je bila pilotska organizacija? Da li su je pomorske vlasti pozvale na
odgovornost?
Ovo su sve lekcije koje moramo naučiti da bi preduprijedili neke eventualno
nove pomorske nezgode.
Nezvanično saznajemo da je do prije neki dan u audit Ministarstva saobraćaja i pomorstva bila Međunarodna pomorska organizacija. Kakve su vaše informacije o ovoj posjeti?
Imam nezvanične informacije o kojima ne bih sada javno govorio. Nažalost, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva ove informacije “krije kao zmija noge”. Radi vaših slušalaca ovdje se radi o provjeri Međunarodne pomorske organizacije o konkretnoj primjeni međunarodnih pomorskih standarda kod nas. Svima nama je od interesa da dobijemo prolazne ocijene. U suprotnom, svi gubimo i postajemo “pomorska crna rupa” u srcu Mediterana i Evrope. Moram da naglasim da i ako budemo dobili prelazne ocijene to nikako ne znači da je kod nas sve “ok”. Upravo ova dešavanja, a i mnoga druga nas vraćaju u stvarnost.
Takođe, u medijima je objavljano da je Ministarstvo održivog razvoja dostavilo Luci Kotor urbanističko-tehničke uslove za izgradnju pilona na udaljenosti od oko 80m od lanterne, odnosno svetionika. Što to u maritimnom smislu znači?
Kada bi gledali usko profesionalno time će se svakako povećati sigurnost kruzera na vezu uz Lužu. Sa druge strane postavljanjem pilona se smanjuje potreban manevarski prostor.
Znajući naše pomorske vlasti i praksu da komercijalna komponenta igra odlučujuću ulogu u tome koja veličina kruzera će se vezivati uz Lužu i imajući na umu i plan da se ispred Pomorskog fakulkteta postave bove za vezivanje još jednog kruzera, onda sam protiv. Mi imamo upravo taj Pomorski fakultet. Da li je iko iz Luke Kotor i donosilaca ove odluke od Pomorskog fakulteta zatražio procjenu rizika i simulaciju za vezivanje i odvez velikih kruzera uz Lužu u novim uslovima? Moram da vam kažem, da sam kao građanin protiv vezivanja velikih kruzera uz Lužu. Lužu i ostali dio obale Kotora želim da vidim kao šetalište lungo mare i kao ekskluzivnu luku i marinu za jahte i mnogo manje kruzere.
Izvor: Radio Kotor 13.11.2019.
